David Christian, profesor povijesti na San Diago sveučilištu – sastavio je pregled povijesti koji obuhvaća 13,7 milijardi godina ili, slikovito rečeno, povijest od početka vremena do danas. Radi se o kompletu od 48 polusatnih predavanja objavljenih u audio knjizi iz “The Great Courses” serije, pod nazivom “The Big History: The Big Bang, Life on Earth, and the Rise of Humanity”. To je vrlo ambiciozan projekt – najviše zbog obujma građe koji treba kronološki prezentirati, kao i zbog potrebe da se neprestano razlučuje bitno od nebitnoga, usputno stvarajući iluziju pravocrtnog razvoja povijesti. Ne zato što je povijest i razvoj svega oko nas pa i nas samih bila pravocrtna, nego zato što je tako lakše pratiti, razumjeti i zapamtiti.
Iako je većina činjenica iz ovog pregleda poznata, ovako sistematično prikazane daju posve novi uvid. Najprije, upozoravaju na nelinearnu vremensku skalu. Autor se ističući i uspoređujući pojedina razdoblja, potrudio da nelinearnost dođe do izražaja. Na primjer, zanimljivo je koliko je brzo, naravno gledajući relativno – u odnosu na nastanak zemlje i cijelog sunčevog sustava i mjereno u milijardama godina, nastao život na zemlji te koliko je nakon toga trajala njegova evolucija od pojave do prvih višestaničnih organizama. Zapravo se čini da je život na zemlji nastao odmah, čim su se stvorili minimalni uvjeti – a onda se relativno dugo razvijao do višestaničnih organizama. Od pojave višestaničnih organizama – opet gledajući u relativnim omjerima na kozmološkoj skali – život se razvijao jako brzo.
Kad se govori o “Velikoj povijesti” – odnosno kad se prate promjene na tako velikoj vremenskoj skali, jasno je da se ne mogu uvrstiti pojedinačni događaji pa niti znameniti ljudi – koliko god važni bili. Predavanja se usredotočuju na epohe i važne prekretnice u vremenu. Autor je identificirao i definirao 8 takvih ključnih prekretnica u povijesti:
- Izvor “Bing Bang” kozmologije
- Prve zvijezde i galaksije
- Stvaranje kemijskih elemenata
- Zemlja i sunčevi sistem
- Život
- Što čovjeka čini drugačijim
- Poljoprivreda
- Moderno doba
Svako od tih razdoblja predstavlja značajan pomak u razvoju najprije svemira, a nakon toga biološkog svijeta i na kraju ljudi i društva.
Neka od tih poglavlja su opće poznata, neka malo manje. Meni je, na primjer, uvijek zanimljivo čitati o prelasku čovjekovog načina života iz pretežno lovačko-sakupljačkog na poljoprivredu, a ova zbirka predavanja na jednom mjestu objedinjuje i više od toga – od opisa lovačko-sakupljačkih društava te njihov razvoj prema razvoju poljoprivrede, stvaranju prvih gradova, sve većoj naseljenosti, postupnom raslojavanju društva, pa sve do stvaranja modernog društva.
Radi se o velikom broju različitih, sistematično i logično obrazloženih informacija, uz konstantno pozivanje na izvore podataka radi održavanja visokog stupnja vjerodostojnosti tvrdnji – tako da je ostalo malo prostora za sumnju u izloženi povijesni materijal.
Upravo ta informativnost otvara vrata vlastitoj analizi razvoja povijesti – pa, tko želi razmišljati, nalazi dovoljno materijala za preispitivanje glavnih vrijednosti društva, odnosno temelja na kojima je društvo nastao i na kojima se razvija danas.
